Autoritet za jazz glazbu

Autoritet za jazz glazbu u Hrvatskoj i najdugovječniji kolumnist Vijenca (od 1999. godine) Mladen Mazur preminuo je 29. kolovoza u Klenovniku, nakon kratke i teške bolesti. Zadnje godine života proveo je u Varaždinu gdje je na posljednji počinak ispraćen na varaždinskom groblju 2. rujna.

Dobitnik niza nagrada i priznanja, jazz publicist, povjesničar, kritičar i producent, Mazur je rođen 8. svibnja 1935. u Zagrebu gdje je studirao i diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Glazbu je učio privatno, a u jazzu se usavršavao u SAD-u.

Istaknuti jazz-publicist Mladen Mazur bio je naš stalni kolumnist od  1999. do prošlog broja objavljena 18. srpnja¸/ Izvor HDS

Od 1958. bio je stalni urednik i suradnik emisija o jazzu na Radio Zagrebu, današnjem Hrvatskom radiju, a od 1969. do umirovljenja 1995. urednik i autor u Glazbenom programu HR-a, u kojem je surađivao i poslije. Ostvario je više od 10.000 emisija o jazzu na sva tri programa Hrvatskog radija, kao i za Školski radio (ABC jazza). Emisiju Jazz klub vodio je 45 godina, a od 1961. do 1964. bio je suradnik Radija Ljubljana. Bio je povremeni suradnik Hrvatske televizije te jazz kritičar u emisijama ozbiljne glazbe. Utemeljio je te uređivao i vodio u nas prvu TV jazz emisiju Jazz scena koja se emitirala 1962. i 1963. te nekoliko drugih. Od 1993. do 2000. uređivao je i vodio emisiju Trenutak jazza na Radio Varaždinu.

Bio je jedan od pokretača, a od 1964. i umjetnički voditelj Međunarodnoga jazz festivala na Bledu, a kasnije, do 1981, u Ljubljani. Bio je suradnik Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za koju je organizirao koncerte svjetskih jazz zvijezda. Također bio je umjetnički voditelj Zagreb Jazz Faira, prvog međunarodnog festivala jazza u Zagrebu koji je 1979. utemeljio Boško Petrović, a održavao se do 1990. Također bio je jedan od pokretača i dugogodišnji umjetnički direktor festivala Zagrebački ratni dani jazza, kasnije Međunarodnih dana jazza, te Proljetne revije jazza, oba u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja, kao i drugih priredbi i festivala jazz glazbe. Godine 1993. pokrenuo je i vodio Međunarodni festival tradicionalnog jazza u Varaždinu. U cilju promocije jazza održavao je edukativna predavanja i organizirao koncerte u Kulturnom centru Travno.

Publicistikom na području jazza počeo se baviti 1950-ih pišući osvrte i kritike za dnevne listove i periodiku: Studentski list, Polet, Telegram, Zvuk, Vjesnik, Cantus. Također je bio kolumnist revije Studio, dopisnik novosadskoga glazbenog lista Ritam, a od 30. prosinca 1999. godine, na poziv muzikologinje Sanje Majer-Bobetko piše stalnu kolumnu Jazz ad libitum u dvotjedniku Vijenac Matice hrvatske u kojoj je do zadnjeg broja objavio više od 520 tekstova o raznim jazz fenomenima, glazbenicima te povijesti i vrstama jazza, uvijek s posebnom pozornosti na povijesne detalje hrvatske jazz-glazbe.

Skladatelj i vibrafonist Boško Petrović, saksofonist Andrej Arnol i naš kolumnist Mladen Mazur

Osvješćivanjem djelovanja hrvatskih jazz glazbenika u svijetu potaknuo je i njihovu revalorizaciju koja je rezultirala brojnim gostovanjima tih glazbenika u Hrvatskoj. Kroz raznolike jazz teme, Mazur je u Vijencu kao iskonski poznavatelj i ljubitelj jazza, osobitim jezičnim stilom zainteresiranim čitateljima približio informacije o gostovanjima domaćih i stranih umjetnika, o raznim domaćim i stranim jazz festivalima, raznim obljetnicama, koncertnim nastupima stranih i domaćih sastava često i neobičnih i neočekivanih instrumentalnih i vokalnih kombinacija te raznim nagradama, pa i nekrolozima. Temeljna ideja kolumne Jazz ad libitum bila je svakako široj javnosti predstaviti jazz glazbu kao jedan od izrazito značajnih glazbenih fenomena 20. stoljeća.

Uz redovite kolumne, tribine i radijske emisije, Mladen Mazur napisao je važne tekstove o jugoslavenskim jazz glazbenicima, kao dodatak hrvatskom prijevodu Ilustrirane enciklopedija jazza Briana Casea i Stana Britta u izdanju Mladosti 1979. te je bio i autor niza članaka i recenzija kao i suradnik u pripremanju mnogih hrvatskih i stranih publikacija.

Izrazito se zalagao za jazz produkciju te je tekstovima opremio veliki broj LP-a i CD-a uglednih hrvatskih i inozemnih jazz glazbenika. Tako je i za povijest hrvatskoga jazza iznimno važan album Jazz u Hrvatskoj na nosačima zvuka 1938.-1960. u izdanju Croatia Recordsa, zadnje vinilne ploče proizvedene kod nas, za koju je upravo Mladen Mazur napravio izbor glazbe te je ustupio neka povijesna izdanja iz svoje zbirke.

Link na 500. kolumnu u Vijencu: https://www.matica.hr/vijenac/765/500-jazz-kolumna-34951/

Osim što je bio tajnik prvog Udruženja muzičara jazza i zabavne muzike Hrvatske, suosnivač Jazz kluba Zagreb te osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog jazz kluba i glavni urednik njegova stručnog glasila Swingin’ News, Mazur je bio aktivan i u međunarodnim jazz institucijama. Bio je prvi predsjednik Jazzovskog društva u Ljubljani. S Janom Byrczekom bio je pokretač Europske jazz federacije (1965), a od 1969. stalni član Izvršnog odbora Međunarodne jazz federacije UNESCO-a. Bio je redoviti član instituta International Society for Jazz Research u Grazu i višegodišnji delegat u grupi jazz eksperata Europske radiodifuzijske unije.

Kao priznati poznavalac i pravi jazz erudit, Mazur je bio povremeni predavač Povijesti jazza u Hrvatskoj na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Svoju pasioniranu ljubav prema jazzu okrunio je i autorstvom fotografija s tematikom jazza koje su predstavljene na nekoliko izložbi.

Osobit stil Mazurove jazz rubrike u Vijencu za koji je prošle godine napisao svoju 500. kolumnu, zasigurno će ostati trajno zabilježen u vremeplovu hrvatskog pisanja o glazbi. Ostat će upamćena i osobita usmena i telefonska komunikacija koju je ostvarivao s urednicima i suradnicima ne odustajući do zadnjeg trena u bilježenju svjetskih i domaćih jazz fenomena. Na tome mu svi iskreno zahvaljujemo!